Prognoza ekonomije Crne Gore (2026–2027)

Rast ekonomije (BDP)
Prema najnovijem izvještaju Svjetske banke, predviđa se da će rast BDP-a Crne Gore iznositi oko 3,2% u 2026. i 2027. godini.

MMF takođe ističe da će se ekonomija Crne Gore „vratiti svom potencijalu“ i predviđa prosječan rast od oko 3,2% u srednjoročnom periodu.

Ovo ukazuje na stabilan, umjeren rast bez naglih skokova, što čini perspektive predvidljivijim.

Inflacija
Prema podacima World Bank Country Factsheet, inflacija je smanjena u odnosu na veoma visoke vrijednosti prethodnih godina: u 2024. godini iznosila je oko 3,4%, a u prognozama će nastaviti da opada — na 2,9% u 2025. i 2,3% u 2026. godini.

MMF navodi da inflacija u 2025. godini može ostati oko 4%, ali se u srednjoročnom periodu očekuje njen pad na oko 2%.

Smanjenje inflacije pozitivno utiče na investicije, posebno u nekretnine i dugoročne projekte, osiguravajući stabilnije makroekonomske uslove.

Fiskalna situacija i državni dug
Prema podacima Svjetske banke, velike otplate duga očekuju se u 2024–2025. godini, nakon čega bi državni dug mogao da se smanji: nakon vrhunca od oko 66,1% BDP-a u 2024. godini predviđa se smanjenje na 62,3% BDP-a u 2025. godini.

Istovremeno, MMF upozorava na moguć rast budžetskog deficita do 3,5–3,7% BDP-a u 2025. godini, ukoliko se ne preduzmu dodatne mjere.

U dugoročnom periodu (do 2030. godine) MMF očekuje da dug ponovo može da se približi 65% BDP-a.

Saldo platnog bilansa
MMF predviđa značajan deficit tekućeg računa, koji bi mogao da poraste do oko 18% BDP-a u 2025. godini, uglavnom zbog skupljeg uvoza električne energije (privremeni prekid rada termoelektrane) i povećane potrošnje uvoznih proizvoda.

U prognozama se predviđa djelimično poboljšanje nakon 2026. godine, ukoliko izvoz električne energije bude obnovljen.

To znači da će Crna Gora nastaviti da zavisi od spoljnog finansiranja (npr. direktnih stranih investicija i zaduženja).

Tržište rada i zapošljavanje
Svjetska banka ističe da je kreiranje kvalitetnih radnih mjesta ključni faktor održivog rasta.

Uprkos rastu plata i kreditiranja, ostaju strukturni problemi: niska participacija žena, mladih i starijih u radnoj snazi, kao i nedostatak radnika u nekim sektorima.

Demografski izazovi: Svjetska banka upozorava da bi do 2050. godine broj radno sposobnog stanovništva mogao znatno da opadne bez preduzimanja mjera.

Ovo stvara dugoročni rizik: bez reformi u obrazovanju, razvoju vještina i uključivanju u tržište rada, Crna Gora bi mogla da se suoči sa nedostatkom radne snage čak i uz održiv ekonomski rast.

Investicije i strukturne reforme
Glavne tačke rasta: infrastrukturni projekti, obnovljivi izvori energije i privatna potrošnja. Svjetska banka navodi da će investicije ostati važan pokretač ekonomije.

Važnost strukturnih reformi: Svjetska banka preporučuje jačanje digitalne transformacije, povećanje efikasnosti državne uprave, veće uključivanje žena u ekonomiju i razvoj finansijskog sektora.

Učešće Crne Gore u evropskim inicijativama (npr. Plan rasta EU za Zapadni Balkan) može pojačati tok investicija.

Rizici i izazovi
Zavisnost od spoljnog finansiranja: visok deficit tekućeg računa i potreba za zaduženjem stvaraju značajne rizike.

Demografski problemi: starenje stanovništva i odlazak građana mogu ugroziti održivost rasta.

Turizam i energetika: ukoliko turizam bude ispod očekivanja ili energetski projekti naiđu na probleme, to može uticati na prihode zemlje.

Fiskalna disciplina: važno je održavati budžetsku politiku — rast deficita ili prevelik dug može narušiti makroekonomsku stabilnost.

Globalni šokovi: ekonomska nestabilnost u EU, promjene u trgovinskim tokovima i geopolitički rizici mogu uticati na Crnu Goru, s obzirom na otvorenu i integrisanu ekonomiju.

Perspektive za investitore

Nekretnine i turizam: umjeren rast ekonomije, stabilna inflacija i investicije u infrastrukturu stvaraju povoljne uslove za ulaganja u stanove, turističke nekretnine i hotelski sektor.

Infrastrukturni projekti: potencijal u energetici, obnovljivim izvorima i logistici — naročito uz reforme i investicioni interes.

Finansijski sektor: rast kreditiranja, poboljšanje finansijske infrastrukture i privlačenje stranih investitora mogu učiniti bankarski i fintech sektor privlačnijim.

Socijalne investicije: reforme na tržištu rada i podizanje kvalifikacija radne snage mogu otvoriti prilike u obrazovanju, obuci i IT sektoru.

Zaključak
Na 2026–2027. godinu Crna Gora izgleda kao stabilno tržište sa dobrim perspektivama, ali ne bez rizika. Uz pravilnu fiskalnu politiku i strukturne reforme, zemlja može održati održiv rast i privući strane investicije, posebno u nekretnine i infrastrukturu.

Glavni izvori

Western Balkans Regular Economic Report (Svjetska banka)

Country Factsheet — World Bank: Crna Gora

IMF — Izvještaj Misije, Član IV za Crnu Goru (2025)

Montenegrobusiness — analiza prognoze rasta i rizika